Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o anonimizaciji podataka u sudskim odlukama, koji je prije osam godina donijela predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, a na osnovu kojeg su brojni podaci, pa i iz predmeta za organizovani kriminal i korupciju bili skriveni od javnosti.

Ovim pravilnikom definisan je način izostavljanja i zamjene podataka u sudskim odlukama, koje su objavljivane na internet stranici Vrhovnog suda u okviru programa „Sudska praksa”. Prema dosadašnjoj praksi Ustavnog suda, postupak pokretanja ocjene ustavnosti neminovno vodi do ukidanja spornih odredaba ili dokumenata.

Pravni zastupnik MANS-a, advokat Veselin Radulović, koji je za MANS pisao inicijativu za ocjenu ovog pravilnika, a koju su predali krajem prošle godine, kazao je za „Dan” kako je po njegovom mišljenju nesporno da je taj pravilnik suprotan Ustavu i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

– On je i služio sudovima da skrivaju niz informacija iz svog rada i javnost nije imala pravi pristup informacijama i pravi uvid kako sudovi postupaju, posebno u ozbiljnim slučajevima suđenja za visoku korupciju i organizovani kriminal. U tim presudama su se, potpuno suprotno Ustavu i procesnim zakonima, skrivali podaci ne samo o identitetu optuženih i osuđenih lica, već i o firmama koje su, na primjer, korišćene za pranje novca, lukama i mjestima preko kojih se krijumčari droga u Crnu Goru i preko Crne Gore – objasnio je Radulović za „Dan”.

Naglasio je da je niz tih podataka morao biti javan jer se radilo o suđenjima koja su po Ustavu i zakonu javna.

– A skrivani su po osnovu tog pravilnika koji je donijela predsjednica Vrhovnog suda. Svakako je dobro što je Ustavni sud pokrenuo ovu inicijativu, i nadamo se da će uskoro i donijeti odluku. Nadamo se da će to poslužiti da se popravi praksa sudova. Ni dosad nijesu imali zakonski osnov za ovakvu praksu, ali su ovaj pravilnik koristili da skrivaju podatke od kojih zavisi kontrola njihovog zakonitog rada. Po mom mišljenju, nema osnova ni za skrivanje podataka i zaštitu privatnosti osuđenih lica jer su to suđenja koja su javna, kojima može da prisustvuje svako. Ne vidim nijedan razlog koji je mogao da posluži kao osnov da se skrivaju podaci lica kojima je suđeno i koja su osuđena – istakao je Radulović.

Prema spornoj odluci Medenice, podaci o strankama, njihovim zastupnicima ili punomoćnicima, na osnovu kojih ih je bilo moguće identifikovati, zamjenjivane su ili izostavljane. Tako da se iz presuda nije moglo zaključiti ko su stranke u postupku, njihovi zastupnici, predstavnici pravnih lica, stečajnim povjeriocima i stečajnim dužnicima, svjedocima, sudskim vještacima i tumačima, socijalnim radnicima, psiholozima, pedagozima, defektolozima, ljekarima i drugim licima čije učešće u postupku predstavlja izvršavanje službene dužnosti.

– U odlukama iz krivične oblasti anonimiziraju se podaci o osumnjičenom, okrivljenom, optuženom, osuđenom, oštećenom kao tužiocu, privatnom tužiocu, oštećenom, braniocu, punomoćniku, zakonskom zastupniku, svjedoku, prijatelju, susjedu stranke, sudskim vještacima, sudskim tumačima, socijalnim radnicima, psiholozima, pedagozima, defektolozima, ljekarima i drugim licima čije učešće u postupku predstavlja izvršavanje službene dužnosti – navodi se u osporenom Pravilniku, koji je u primjeni od 1. maja 2011. godine.

Iz obrazloženja svih sudskih odluka anominizirani su dokazi koji predstavljaju službenu ili poslovnu tajnu.

Podaci su anonimizovani tako što su ime i prezime zamjenjivani inicijalima. Nazivi pravnih lica, privrednih subjekata i slično zamjenuju se velikim početnim slovom riječi koja čini naziv i skraćenom oznakom oblika privrednog subjekta sa tačkom.

A.O.

---

Otvoreno samo o broju predmeta
Prema Pravilniku, nije bilo potrebno anonimizovati samo podatke o pravosudnim organima koji su po zakonu nadležni za preduzimanje radnji i postupanje, kao što su naziv suda, broj predmeta, oznaka spisa, broj i datum donošenja odluke, sastav suda (imena predsjednika vijeća i članova vijeća), zapisničara, naziv ostalih pravosudnih organa i podaci o identitetu njihovih predstavnika (javnih tužilaca i njihovih zamjenika), podaci o organima i licima koji obavljaju policijske poslove i dr.

– Ne anonimiziraju se sudske odluke kada je odlučeno da se javno objave u sredstvima informisanja u izvornom tekstu u skladu sa zakonskim odredbama – navodi se u članu 6 Pravilnika.